*************************************************************************** Linux Vodic - napisao Kr3@7oR januara 2K Sva prava pridrzana Fajl se moze kopirati, prodavati i sve ostalo..., samo ukoliko je ime autora kreator naznaceno i fajl nije promenjen. Za eventualne greske, molim vas obavestite me na w_skywalk@hotmail.com Ukoliko se slazete, pritisnite taster [ Page Down ] da biste poceli da citate. -=[ kreator ]=- [25.8.2K] *************************************************************************** *************************************************** Sadr`aj: ******** Uvod u Linux [ta je Linux? Kako je nastao Linux? Red Hat Linux Slackware Debian / GNU Linux Osnovni pojmovi Za okorele korisnike Dosa i Windowsa [ta vam je potrebno? Instalacija Red Hat Linuxa 6.0 Linux Inside Najpotrebnije komande Linuxa u tekstualnom re`imu Procesi Dozvole Virtuelne konzole Preusmeravanje Gde na}i vi{e pomo}i **************************************************** Uvod **** Sve vi{e ~ujete o Linuxu. Ve} se poredi sa Windows 2000 operativnim sistemom. Pa {ta je to {to Linux ima? @elite i vi da saznate ne{to vi{e o njemu? Nadam se da }e vam ovaj mali priru~nik pomo}i u tome.... [ta je Linux ? ************** Linuxi postoje od davnina. To je operativni sistem. ;)) Operativni sistem je najni`i softverski stepenik u va{em ra~unaru. Windows 95, Windows NT, Ms DOS, Unix, Linux su operativni sistemi. Windows 3.x to nije. On je samo grafi~ko pro{irenje Ms DOSa. ^ak ni Windows 95 stvarno to nije. On je hibridni operativni sistem, odnosno oslanja se na Ms DOS. Tek Windows NT je pravi operativni sistem. Linux je ustvari nastao sa `eljom da se stvori klon Unixa koji ceo svet mo`e da koristi. To je 32-bitni operativni sistem koji ima najva`nije odlike: - stabilnost - Veoma, veoma retko, mo`da ~ak i nikad ne}ete videti Linux da se ko~i, pada, resetuje ra~unar.De{ava se da se uko~i, ali samo program, a ne i sistem. - odli~ni multitasking (vi{eprocesni rad) - ovo vam je ve} poznato, - mo`ete da slu{ate mp3 muziku, vr{ite prenos datoteka, i da igrate neku igru u isto vreme. Multitasking u stvari zna~i da sistem mo`e da izvr{ava vi{e procesa u isto vreme, odnosno da procesi mogu da se izvr{avaju u pozadini ( background ), dok korisnik izvr{ava druge komande, programe na terminalu. - vi{ekorisni~ki rad ( ovo je jedna od najboljih odlika koja proizilazi iz ve} pomenutog multitaskinga). Vi{e korisnika mo`e da radi na istom sistemu, istovremeno ili jedan po jedan. Ovo je velika prednost u odnosu na DOS i na stare Windowse koji su pretpostavljali da je vlasnik ra~unara i jedini korisnik ra~unara. Windows NT, Linux, kao i mnogi drugi sistemi pretpostavljaju da vlasnik nije jedini ve} da ima i drugih korisnika. Pri tome nije va`no da li oni pristupaju jedan po jedan ili svi istovremeno, ili pa pristupaju ra~unaru sa udaljenih terminala ili direktno na ra~unaru (preko konzole).Zamislite da naprimer va{ brat tra`i ra~unar da uradi neki posao. On pristupa preko druge konzole i ako nema dozvolu ne mo`e da pristupi va{im datotekama. Isto tako , va{ brat nemora da bude u sobi pored ra~unara, mo`e da bude i na drugom kraju sveta. To je ustvari i jedna va`na odlika vi{ekorisni~kog rada, da drugi korisnici ne mogu da pristupe datotekama drugih korisnika bez dozvole. Vi{e o dozvoloma kasnije.. Ovo su samo najva`nije odlike Linuxa, kojih on ima iznena|uju}e mnogo. Linux je veoma sli~an Windowsu NT. Oboje su jo{ od nastanka bili 32bitni, i ne vuku za sobom 16bitno nasle|e kao Ms DOS i Windows 95. Linux je nastao na dosta staroj arhitekturi Unixa, ali on nije Unix. Da bi bio Unix morao bi da ispunjava puno uslova definisanih POSIXom, od kojih on ispunjava samo nekoliko. Ipak dovoljno da spada u Unix zajednicu. Linux je tako|e poznat kao jedan od najpodesivijih operativnih sistema . U njemu mo`ete promeniti bukvalno sve. Ne zaostaje ni u bezbednosti. Linux ima daleko bolju bezbednost od Windowsa NT i 98. Kako je Nastao Linux? ********************* Idejni stvaralac Linuxa je Linus Torvalds iz Finske. email: torvalds@linux.cs.Helsinki.FI Dok je poha|ao univerzitet u Helsinkiju imao je jedan hobi, stvaranje novog operativnog sistema koga danas znamo kao Linux. Zapravo, bio je inspirisan jednom od tada{njih Unixovih klona, Minixom. Hteo je da napravi zamenu za Minix. Shvativ{i da je projektovanje novog operativnog sistema isuvi{e veliki posao za jednog ~oveka Linus postavlja ceo Linux, zajedno sa izvornim kodom na internet, i to besplatno. Da Linux nije bio postavljen na internet, ne bi bio ono {to je danas. Ovako svako sa manje - vi{e programerskih iskustva je mogao da u~estvuje u njegovom stvaranju. Pojedine firme su preuzimale Linux u svoje ruke na razvijanje pa su nastale distribucije Linuxa. Najpoznatije su Red Hat Linux Caldera OpenLinux S.U.S.E Slackware Debian / GNU (GNU is not UNIX) Turbo Linux Mandrake Corel Sve su one u osnovi iste, i koriste isti kernel (jezgro Linuxa) koje preuzimaju od Linusa Torvaldsa. Jedine razlike koje mo`ete primetiti su u na~inu instalacije, dokumentacije, dodatnih programa i tehni~ke podr{ke. Naravno, postoje i druge razlike oko rukovanja paketima i sli~nih stvari, ali su one vi{e - manje zanemarljive. Distribucije mo`ete kupiti, ali ih mo`ete skoro sve skinuti sa interneta,i to besplatno. Cena distribucija se ustvari ogleda u pakovanju, {tampanoj dokumentaciji, i snimanju diskova. Prakti~no, zarada na po jednom pakovanju kod distributera iznosi negde oko 5$. Red Hat Linux ^^^^^^^^^^^^^ Ova distribucija je najzaslu`nija za {irenje Linuxa medju obi~nim korisnicima a ujedno i najpopularnija distribucija Linuxa. Operativni sistem pod kojim su radjeni specijalni efekti za film "Titanik" i koji je omogu}io umrezavanje 199 Pentiuma u NASA-inom super ra~unaru, ostvaruju}i tako 10 milijardi floating point operacija u sekundi (operacije sa pokretnim zarezom). Odlikuje se izvesnom lako}om instalacije i odr`avanja. Red Hat distribucija Linuxa je najzaslu`nija za veliki porast korisnika ovog operativnog sistema {irom sveta. Posebna odlika ove distribucije je Red Hat Package Manager odnosno RPM, program koji se brine za bezbolnu instalaciju, upgrade, deinstalaciju, kako raznih programa tako i samog Linuxa. Zbog dobrih svojstava ovog sistema manipulisanja paketima, RPM su prihvatile i druge distribucije kao {to je veoma poznata nema~ka S.U.S.E distribucija. Sa interneta, mo`ete ga skinuti sa ftp sitea ftp.redhat.com. Napomena: Ovo uputstvo je uglavnom vezano za Red Hat, i Mandrake, ali ako naucite dobro i shvatite sustinu, nijedna distribucija vam nece praviti probleme. Slackware ^^^^^^^^^ Slackware je pre negde oko {est godine bio najpopularnija, ako ne i jedina besplatna distribucija Linuxa. Od tada se nije mnogo promenio. Slackware mo`ete nabaviti na mnogim ftp siteovima od kojih je preporu~ljiva brza anonymous ftp baza sunsite.cnlab-switch.ch u direktorijumu /distributions/linux/slackware. Ova distribucija, iako mala pru`a dobar uvid u operativni sistem ima i nekih problema, kao {to su deinstalacija programskih paketa koji nisu deo distribucije, i prepoznavanje uredjaja, pa i njihovo instaliranje. Debian / GNU Linux ^^^^^^^^^^^^^^^^^^ Debian / GNU Linux spada me|u tri najpopularnije distribucije ovog operativnog sistema. Zanimljivo je pomenuti da veliki deo Debian korisnika smatra da je ova distribucija pravi Linux, za razliku od naprimer Red Hata, koji ima isuvi{e izra`en "Windows" pristup. Ova distribucija sadr`i veliki broj programa, ali njena mana je slabija prilago|enost po~etnicima. Mo`ete ga nabaviti ili skinuti sa www.debian.org. Mandrake ^^^^^^^^ Instalacija i sistem identicni Red Hatu, uz neke male izmene, ocigledno poboljsanja. Veoma jaka i dobra distribucija, pogodna za pocetnike, uz jako privlacljiv X windows. Distribucija koja se slobodno moze preporuciti svima. Osnovni pojmovi *************** Kernel ^^^^^^ Kernel , ( jezgro ) je operativni sistem u u`em smislu. To je deo sistema koji upravlja svim resursima ra~unara, diskom, terminalima, komunikacionim linijama i drugim ure|ajima. Fajl sistem ^^^^^^^^^^^ Fajl sistem, ( file system ) predstavlja organizovanu strukturu podataka. Fajl sistem je mo`da najva`niji deo Linuxa. Fajl sistem ne predstavlja samo odlaganje podataka u u`em smislu, ve} iznad svega podrazumeva i njihovu slo`enu organizaciju i ure|ivanje. X Windows ^^^^^^^^^ X windows sistem je fondacija Linuxovog grafi~kog interfejsa. Druga~ije re~eno X Windows u Linuxu je kao i Windows 3.x u Dosu - grafi~ko pro{irenje. Linux naravno mo`ete koristiti i bez X Windowsa, medjutim propustili biste mnogo Linuxovih programa. Iznad X Windowsa rade windows manageri X Windows za Unix operativne sisteme je razvijen na MIT-u sredinom osamdesetih godina. Danas aktuelna verzija je 11 , 6 izdanje ( X11R6). X Windowsi za Linux postoje u razli~itim varijantama. Najva`niji i najpopularniji je XFree86 (www.xfree86.org) koji je besplatan i uglavnom dolazi sa svim va`nijim distribucijama. Od ostalih komercijalni X Windowsi su na primer najpopularniji Metro-X(www.metrolink.com) po ceni od 39$ i Accelerated-X(www.xig.com) po ceni od 125 $ ili 250 $ za laptop verziju. X Windows pokre}ete naredbom startx. Window manageri ^^^^^^^^^^^^^^^ Window manageri kontroli{u X - Windows sistem. Window manageri "prave" promenjljive prozore u va{em X Windowsu. Oni su zadu`eni za izgled, pomeranje, pona{anje prozora (itd). Pomo}u njih prilago|avate X Windows. Najpoznatiji su : Gnome,KDE (Integrisana okruzenja) fvwm AfterStep Windowmaker Sawmill Dodatne informacije o window managerima mo`ete dobiti na www.PLiG.org/xwinman. Demoni ^^^^^^ Procesi sa nazivom demoni (daemons) skrivaju se u pozadini i ~ekaju da urade ne{to korisno bez potrebe za va{im uplitanjem. Kada `elite naprimer ne{to sa od{tampate, demon za {tampanje je taj koji obavlja sav posao. Shell - Ljuske ^^^^^^^^^^^^^^ Shell ( {el ) je interpreter komandi. Zadatak shella je da "oslu{kuje" zahteve korisnika terminala i da ih prevodi u akcije dela kernela ili akcije nekog korisni~kog programa. Shell je, ustvari program koji prihvata i interpretira komande koje zadajemo sa terminala. Postoje vi{e vrsta ljuski od kojih su najpoznatiji: Bourne Shell - sh Bourne Again Shell - bash C Shell - csh Z Shell Korn Shell Kad instalirate Linux, najverovatnije }ete se prvo sresti sa bash ljuskom koja je po obi~aju defaultna. Veoma poznata osobina bash ljuske je dopunjavanje komande koju kucate pritiskom na . Ako postoji vi{e mogu}nosti ljuska }e ih sve prikazati. Istu osobinu poseduje i C ljuska, samo pritiskom na tastere + . Za korisnike bash (Bourne Again Shell), koji je kao {to je ve} re~eno defaultna sledi spisak najva`nijih tastera (komandi) : Taster Zna~enje ------------------------------------------------------------- Prekidanje unosa, odjavljivanje sa konzole Prekidanje rada programa Pauziranje programa Nastavak rada posle pauze ------------------------------------------------------------- Znaci za upravljanje terminalom: -------------------------------------------------------------------------- Naziv Tipi~an znak Zna~enje erase Ctrl + H Bri{e karakter ulevo kill Ctrl + U Bri{e red do trenutne pozicije eof Ctrl + D Kraj uno{enja podataka swtch Ctrl + Z Privremeno zaustavlja program intr Ctrl + C Prekida ili ubija aktivni program quit Ctrl + \ Ubija program i zapisuje datoteku sa osnovnim podacima (core file). -------------------------------------------------------------------------- root ^^^^ Root ima dva zna~enja: root - administrator sistema, glavni korisnik, koji se brine o radu, konfigurisanju sistema... Ako ste vi i jedini korisnik Linuxa, vi ste administrator. Administrator ima sve privilegije, da bri{e, menja i dodaje datoteke. Preporu~ljivo je napraviti novog korisnika sa manje - vi{e privilegija, a root korisnika koristiti samo pri potrebi. root - koren, vrh diska, mesto odakle po~inju svi direktorijumi. U Linuxu, root uglavnom ima prvo zna~enje. Za okorele korisnike Dosa i Windowsa Za korisnike Dosa i Windowsa koji prelaze na Linux treba napomenuti neke va`ne stvari: - Linux razlikuje velika i mala slova, odnosno u Linuxu Go, GO i go nije isto. Uglavnom sve komande u Linuxu se pi{u malim slovima. Odavde mo`ete videti da datoteke u linuxu mogu da imaju ista imena, ako ih napi{ete razli~itim slovima, naprimer datoteke u istom direktorijumu: mojidokumenti.tekst Mojidokumenti.tekst su dve potpuno razli~ite datoteke. Tako|e, odavde mo`ete videti da se Linuxov sistem datoteka ne ograni~ava kao DOS na 8.3 znaka u datoteci. Druga bitna stvar koju treba zapamtiti je da Linuxov polazni, najvi{i direktorijum (koren - root) nije \ vec / , odnosno u DOSu, Windowsu : C:\mojdir\devil> je u Linuxu : /mojdir/devil/ (Primetite da nema diska C:) Za Linux znak \ ima potpuno drugo zna~enje, novi red, odnosno ako zadajete komandu i `elite da predjete u novi red. U Linuxu, svaka datoteka binaranog tipa, sa dozvolom za izvrsavanje, je izvr{na, to jest, da li }e se ona izvr{iti ili ne}e ne zavisi od ekstenzije kao u DOSu ve} od tipa datoteke i od dozvole. Ako `elite da pokrenete program u trenutnom direktorijumu naziva "fajl" to }ete uraditi navode}i celokupnu putanju pa datoteku ili kra}e "./fajl". (ukoliko ima dozvolu za izvrsavanje) Tako|e, nema diskova A:, B:, C: ,i particija, ve} se svi predstavljaju preko lokalnog sistema datoteka. Na ovaj nacin, preko fajl sistema se ustvari pristupa svim uredjajima povezanim na kompjuter. (/dev) --------------------- Dos Linux --------------------- Portovi ^^^^^^^ Com 1 /dev/cua0 Com 2 /dev/cua1 Com 3 /dev/cua2 Com 4 /dev/cua3 Diskovi ^^^^^^^ Najva`nije je da zapamtite, odnosno razumete da su svi ure|aji ozna~eni kao datoteke u /dev direktorijumu, i da IDE diskovi po~inju sa hd a SCSI diskovi sa sd. Posle toga sledi slovo: IDE diskovi prvi disk Primary Master /dev/hda drugi disk Primary Slave /dev/hdb tre}i disk Secondary Master /dev/hdc ~etvrti disk Secondary Slave /dev/hdd Imate li smisla za elektroniku ili posebno ra|ene kontrolere, IDE diskovi mogu i}i do slova h, a SCSI do slova p. SCSI diskovi ^^^^^^^^^^^^ prvi SCSI disk /dev/sda drugi SCSI disk /dev/sdb tre}i SCSI disk /dev/sdc ~etvrti SCSI disk /dev/sdd peti SCSI disk /dev/sde primarne particije /dev/hd(slovo diska) 1-4 (npr: /dev/hda4) logi~ke particije /dev/hd(slovo diska) 5-pa navi{e Diskovi se proizvoljno povezuju na stablo direktorijuma. Komanda mount slu`i da pove`e fizi~ki ure|aj (najcesce disk uredjaj) s direktorijumom na disku, dok komanda umount prekida tu vezu. Pri podizanju sistema veze opisane u datoteci /etc/fstab se prave automatski. CDrom /dev/cdrom Floppy /dev/fd0 CDrom uglavnom mountujete komandom "mount /dev/cdrom /mnt/cdrom" (ukoliko nije definisan u /etc/fstab, inace bi bilo dovoljno samo mount /dev/cdrom). Posle toga, CDu }ete mo}i da pristupite iz direktorijuma /mnt/cdrom. Komanda ustvari glasi: mount . Ukoliko je tip fajl sistema nedefinisan linuxu, morate navesti opciju -t pre uredjaja koji se mountuje. Ukoliko vam to i nije bas naj-jasnije uvek mozete procitati dokumentaciju komandom : > man mount Floppy drajv mountujete: Za DOS disketu : mount -tmsdos /dev/fd0 /mnt/floppy Za Linux disketu "mount /dev/fd0" }e mountovati floppy drajv isto na /mnt/floppy Modem /dev/modem [ta vam je potrebno?] ********************* Da biste instalirali Linux od hardvera potrebno vam je : minimum: Intel 386 40 mb prostora na tvrdom disku 8 mb memorije 3.5 in~ni flopi drajv CDrom (ako instalirate sa instalacionog CDa) ili instalacione diskete. preporu~ljivo: Intel Pentium / Pro / II / III 6,4 gb > ve}i hard disk ( za novije distribucije ) > Uglavnom kod svih distribucija koje sam mogao da proverim bice vam dovoljno 2 GB za punu instalaciju i da vam ostane oko 500 MB slobodnog mesta na disku. < 16 mb > vi{e memorije CDrom zvu~na kartica i normalno distribucija Linuxa (na CDu, disketama, ili tvrdom disku). Instalacija Red Hat Linuxa 6.(0,1,2) ************************************ Da bi ste instalirali Linux morate imati neparticionisanog prostora na disku, ili vec napravljene Linux particije. Ako nemate oslobodite prostor na disku, bar nekih 200 mb za minimalnu instalaciju, ili bar 1,5 gb za punu instalaciju. Pomo}u programa za particionisanje (preporucujem: PowerQuest Partition Magic) smanjite particiju za onoliko koliko `elite da oslobodite. Obavezno je pre instalacije defragmentovati disk. - tako bar kazu... Sadr`aj instalacionog diska (#1) : |----> RedHat |----> RPMS -- binarni paketi |----> base -- instalacione arhive malog file sistema |----> instimage -- image fajlovi za instaliranje |----> images -- boot i ramdisk image fajlovi |----> dosutils -- instalacioni pomocni programi za DOS |----> doc -- razni dokumenti, tekstovi... |----> misc -- izvorne datoteke, instalacione strukture |----> COPYING -- copyright informacije |----> README -- ovaj fajl |----> RPM-PGP-KEY -- PGP potpis za Red Hat pakete Kao {to je ve} re~eno instalacija ove distribucije je veoma laka. Da bi ste pokrenuli instalaciju sve {to trebate da uradite je da u BIOSu ra~unara namestite da se sistem di`e sa CDa. Ubacite disk i sa~ekajte da se instalacija u~ita. Posle toga mo`ete izabrati kakvu vrstu instalacije `elite. Ako `elite expertski mod otkucajte expert . Uglavnom koristi}ete normalnu instalaciju koju pokre}ete samo sa . Posle toga }e vas upitati odakle da u~ita datoteke. Ako ste instalaciju pokrenuli sa CDa izaberite CDrom Drive. Kada vas upita kakav tip instalacije `elite mo`ete izabrati gotove {eme (Workstation ili Server) ili mo`ete sami da izaberete {ta `elite instalirati (Custom). Za alatku za particionisanje mo`ete izabrati Disk Druid ili fdisk. Disk Druid pristupa particionisanju preko grafi~kog interfejsa, dok fdisk radi u tekstualnom re`imu, ali je zato za iskusnije korisnike i pru`a mnogo vi{e opcija. Za nove korisnike Linuxa, najbolje je izabrati Disk Druid. Ako se odlu~ite za fdisk, moracete se sami snaci, (bice dovoljno poznavanje engleskog jezika, i malo hard-diska), jer bi uputstvo za fdisk zahtevalo dosta vremena i mesta (za tako mali program, tako veliko uputstvo). Moguce je da je vec sada napisan i postavljen na nasem sajtu. Ako ste ve} imali Windows i `elite oboje ^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^ Potrebe: ^^^^^^^^ Osnovni Linux sa X windows sistemom - bar 200 mb Puna instalacija : 1.2 gb Sada u Disk Druidu: Za potrebe Linuxa treba kreirati swap memoriju, odnosno particiju. Pomo}u dugmeta Add kreirajte particiju sa sistemom Linux swap veli~ine koja je negde odprilike 1.5 puta ve}a od memorije ra~unara (ram). Za sistem sa memorijom od 64mb kreirao bih swap particiju od negde 90mb. Swap particija nesme biti ve}a od 128 mb. Ako `elite vi{e swap memorije kreirajte vi{e particija, ali ni jednu ve}u od 128mb. Zatim kreirajte jednu Linux native particiju i za mount point izaberite / . Ako `elite da ona zauzme sav neparticionisani prostor , izaberite opciju ispod mesta za veli~inu - Grow to fill disk, u suprotnom unesite veli~inu. Sada mo`ete da nastavite dalje. Kada vas Disk Druid zapita da li da sa~uva promene na disku, izaberite Yes. Kada vas pita da li da formatira ove particije izaberite ih pomo}u tastera Space i nastavite dalje. Posle ovoga trebate izabrati {ta `elite da instalirate. Ako vam je Linux Native particija mountana na / ve}a od 1.3 gb mo`ete izabrati Everything. Va`no je da ne izaberete vi{e za instalaciju nego {to imate slobodnog prostora. Posle toga sledi instalacija LILOa (Linux Loadera) koji mo`ete instalirati u Master Boot Record (preporu~ljivo) ili u prvi sektor tvrdog diska, ili pa uop{te da ga ne instalirate. Info **** LILO je najpopularniji program za podizanje Linux sistema. Ukoliko ga instalirate u MBR mora}ete ga podesiti da iz njega kasnije podi`ete i druge sisteme koje imate. Ako vam se u MBR nalazi neki drugi upravlja~, instalirajte LILO u prvi sektor boot particije i podesite ve} postoje} i upravlja~ da pokre}e LILO. Kasnije, pri podizanju LILOa, tasterom prikazujete listu mogu}ih opcija. Ako instalirate u Master Boot Record pojavi}e vam se prozor u kome trebate izabrati kojom }e te "re~i" pozivati koji operativni sistem u LILOu, {to naravno mo`ete promeniti na dugme Change. Naprimer win - pokre}e Windows, linux - pokre}e Linux. Mo`ete ~ak i uop{te da ne instalirate LILO. Samo presko~ite deo kad vas instalacaija pita gde ga `elite instalirati, i kasnije kad vas pita napravite 'sistemsku' - repair disketu. Kasnije kada `elite podi}i Linux podignite sistem sa diskete pri startovanju ra~unara i Linux }e sam prepoznati particije. Sada je dovoljno pritisnuti ili sa~ekati 5 sec ( ili kolko ve} vi to kasnije odredite ). Zatim trebate izabrati lozinku. Lozika mora biti veli~ine bar 6 karaktera. Najbolje je izabrati lozinku koja sadr`i i neki znak kao naprimer : "mi$aP{". Pri tome je dobro kao u primeru koristiti i velika slova. Pri kucanju lozinke u instalaciji, nemojte se zbuniti zato {to ne vidite ono {to kucate. To je ura|eno tako zbog bezbednosniti, to jest da niko ne vidi ono {to kucate. To je tako svuda u Linuxu. Posle trebate izabrati i podesiti grafi~ku karticu i monitor, {to radite tako {to ih izaberete jedno za drugim iz liste koja }e vam biti prikazana. Ako ne mo`ete da podesite drajvere, nemojte odustajati, poku{ajte sa drugima. Ako niste imali nikakav operativni sistem Kreirajte particije isto kao u prethodnom odeljku i nastavite dalje. Linux Iznutra ************* Kona~no ste instalirali Linux i pokrenuli ga. [ta sad ? Prijavljujete se imenom "root" i unosite lozinku koju ste izabrali pri instalaciji. Login: root Password: (ovde lozinka koju ste izabrali pri instalaciji) Ponovo napomena da po~etak diska (root, koren) u Linuxu nije \ ve} / tako da direktorijumi glase naprimer /etc/ a ne \etc\ . U Linuxu direktorijumi i datoteke su sli~no ure|ene kao u DOSu samo su normalno za mrvicu kompliciranija. U Linuxu nema diskova C, D, E kakvih ima DOS, ve} se svi nalaze na jednom zajedni~kom virtuelnom disku. Sledi kratka struktura direktorijuma Linuxa: Direktorijum Opis ------------------------------------- / Ovo je osnovni direktorijum, koren. Od njega polaze svi ostali direktorijumi. U njemu se tako|e nalazi i datoteka "vmlinuz". To je datoteka ukojoj se nalazi i sam Linuxov kernel. Obri{ete li je, ne}ete imati kasnije {ta da podignete. /bin Linuxove izvr{ne datoteke bitne za normalan rad sistema. Ovde se nalazi samo deo Linuxovih izvr{nih datoteka, dok se ostale nalaze u drugim direktorijumima. ( Sve Linuxove komande su eksterne, odnosno nisu ugra|ene u sam sistem, ve} su u obliku izvr{nih datoteka. Na taj na~in korisnik sistema mo`e da menja, bri{e i dodaje nove komande Linux sistemu /boot Ovde se nalazi sistemska mapa, ( datoteka "System.map" ) i kernel modul. /dev Ovaj direktorijum sadr`i komponente ra~unara u obliku datoteka. Te datoteke su veza ka komponentama ra~unara. Primera radi tu je datoteka "cua0" koja je direktna veza na COM1 port va{eg ra~unara. Iz Linuxa ne mo`ete direktno komunicirati sa COM portom, ve} se sva veza ostvaruje pristupom "cua" datotekama. Ovaj poddirektorijum dakle sadr`i veze ka raznim komponentama va{eg ra~unara koje su predstavljene u obliku datoteka i preko kojih }ete pristupati `eljenim komponentama i komunicirati s njima. /etc Ovde se nalaze konfiguracione datoteke. Ve}inom su to tekstualne datoteke koje mo`ete menjati, (ako znate {ta radite). Sve globalne promene konfiguracije i pode{avanja }ete raditi promenom datoteka u /etc direktorijumu. /home Ovaj direktorijum je mesto gde se nalaze li~ni direktorijumi korisnika sistema. Imate li korisnika miki, njegov li~ni direktorijum bi}e /home/miki. Li~ni direktorijum administratora, roota je /root /lib Ovde se nalaze Linuxove biblioteke. One sadr`e bitne informacije potrebne za rad mnogih Linuxovih programa. /linux Ovde se nalazi izvorni kod Linux kernela. /lost+found U ovom direktorijumu se skupljaju ostaci o{te}enih datoteka nastalih pri nepravilnom ga{enju Linuxa. /mnt Ovo mesto gde c}ete "montirati" druge particije, diskete ili CD-ROM. Dakako, niste ogran~iceni samo na taj direktorijum, ali je uobi~ajeno da se sve ne-Linux particije "montiraju" u tom poddirektorijumu. Montiranje je jednostavan proces kojim novu particiju uklju~cujete u Linuxov disk kao jo{ jedan poddirektorijum. /proc Sve datoteke koje vidite u ovom direktorijumu ustvari ne postoje ve} su to veze sa startovanim programom. Ovaj direktorijum je potreban za rad nekih programa i preporu~ljivo je imati ga, jer bi neki veoma korisni alati postali neupotrebljivi. /sbin U "/sbin" direktorijumu se nalaze programi i alati koji su kompajlirani tako da ne koriste biblioteke i neke od njih koristi i sam operativni sistem. /tmp Ovaj direktorijum slu`i za privremene datoteke koje koriste mnogi programi i koje }e pri slede}em podizanju sistema biti obrisane. /usr Pomo}u ovog direktorijuma korisnici mogu da dodaju programe ( /usr/local/bin ), biblioteke ( /usr/local/lib ) koje koriste samo njemu, a ne i operativnom sistemu, ili kojih nema u operativnom sistemu. /var Ovaj direktorijum sadr`i ostale datoteke potrebne za pravilan rad operativnog sistema, neke njegove komponente ili programa. Ovde se takodje ~uva i elektronska po{ta svih korisnika. Najpotrebnije komande Linuxa (konzola i X) ****************************************** Napomena: Linux (u punoj instalaciji) sadrzi cak i do nekoliko hiljada omandi. Ovaj spisak NIJE spisak svih Linux komandi. Navedene komande se najcesce upotrebljavaju uz nekoliko parametara ili argumenata, stoga je najbolje procitati uputstva za sve komande. Komanda Opis ------------------------------------------------- reboot Restartuje ra~unar shutdown Daje obave{tenje svim korisnicima o ga{enju sistema i prebacuje u jednokorisni~ki rad shutdown -r Restartuje ra~unar shutdown -h Priprema ra~unar za ga{enje shutdown -tXX:XX Gasi ra~unar u navedeno vreme shutdown -now Trenutno gasi ra~unar shutdown xx Gasi ra~unar za navedeno sekundi logout Odjavljuje korisnika sa ra~unara cd Prebacuje korisnika u zadani direktorijum. Ekvivalent DOSovoj naredbi cd, uz izmenu da "cd.. u" DOSu je Linuxu "cd .." cp Kopira datoteku sa jedne lokacije na drugu ls Isto kao DOSova komanda "dir". Naj~e{}e }ete koristiti "ls -alp", gde je "a" da prikazuje sve datoteke (i skrivene), "l" za long listing (vi{e informacija o datotekama, i "p" da direktorjume obele`i znakom " \ " iza naziva direktorijuma. alias Pomo}u ove komande postavljate "sinonime" drugim komandama. Naprimer ako `elite da umesto da kucate "ls -alp" otkucate samo "ls", to }ete posti}i slede}om komandom: alias ls="ls -alp" ili ako samo `elite da otkucate dir kao u DOSu : alias dir="ls -alp" ps Prikazuje teku}e procese na toj konzoli. ps -e Prikazuje sve procese na ra~unaru. Svi procesi imaju svoj broj (Process Identification Number (PID)). kill ubija proces odgovaraju}im signalom. Naj~e{}e se koristi 9 koji obavezno ubija proces. Komanda dakle glasi "kill -9 PID" pwd prikazuje trenutni direktorijum rm Bri{e datoteku ili direktorijum rm -r Bri{e celokupan navedeni direktorijum passwd Menja navedenog korisnicku lozinku ili lozinku trenutnog korisnika mount -t Prijavljivanje novog fajlsistema operativnom sistemu, nakon ~ega se on mo`e koristiti. Naprimer: mount -t vfat /dev/hda1 /mnt/windows/ ili mount -t ext2 /dev/hda3 /mnt/drugidisk ili mount /dev/cdrom ili mount -t vfat /dev/fd0 /mnt/floppy umount Odjavljuje prethodno prijavljeni filesystem whereis Kao argument prihvata naziv datoteke i ispisuje njenu lokaciju unutar sistema. Ovo je malo komplikovanija komanda,i trazi vise argumenata, najbolje pogledaj njeno uputstvo: komandom: [ man whereis ] ili [ info whereis ] mv Preme{ta zadanu datoteku(e) na drugu lokaciju, ili menja naziv datoteci(ili direktorijumu). man Skra}enica od Manual (uputstvo). Prikazuje uputstvo za zadatu komandu (argument). Naprimer "man mount". info Sli~no kao i man. Alat za pregledavanje info stranica mnogih programa. startx Pokre}e X Windows system xinit Inicijalizacija X-a cshs Promena ljuske (shella) chmod Menja dozvole za pristup,izvrsavanje... datotekama /direktorijumima. mkdir Pravi direktorijum rmdir Bri{e direktorijum Napomena: Ako `elite da obri{ete sve u direktorijumu koristite komandu "rm - r imedirektorijuma". cat Prikazivanje sadr`aja datoteke mc Pokre}e Midnight Commander, klon Norton Commandera, ako je instaliran more, less Ekranski filteri, koje koristite za prikazivanje velikih datoteka, stranu po stranu. Primer: "more passwd", "less passwd" head, tail Prikazuje prvih/zadnjih desetina znakova u datoteci su Promena korisnika, prijavljivanje kao drugi korisnik, primer: "su root" telnet Telnet klijent exit Odjavljivanje sa sistema minicom Komunikacioni terminal xminicom Komunikacioni terminal za X userconf Mo}an alat za upravljanje korisnicima. (X) useradd Dodavanje novog korisnika userdel Brisanje postoje}eg korisnika finger Vi{e informacija o korisniku who Ko je sve prijavljen na sistem who am i Ko sam ja w Ko sve radi i sta radi na sistemu help Spisak komandi, pomo} ftp Ftp klijent mail Mail klijent elm Mail klijent uucp Unix to Unix Copy program halt Ga{enje sistema reset Reset terminala stty Pode{avanje terminala file Pogadja koje je vrste fajl lp/lpr [tampa tar \ arj --- Arhiveri zip / unzip / gzip / gunzip x11amp klon Winampa, Mp3 player mpg123 MPx audio player clear Bri{e ekran terminala (CLS) lynx Web browser iz tekstualnog re`ima ed,vi,pico,elvis,emacs... Text Editori Midnight Commander ^^^^^^^^^^^^^^^^^^ Midnight Commander je klon Norton Commandera u Dosu. Pokre}ete ga komandom "mc". Ovo je najlak{i na~in da "preturate po disku". F1 Pomo} F2 Korisni~ki meni F3 Viewer datoteka F4 Editovanje tekstualnih datoteka F5 Kopiranje datoteka F6 Preme{tanje, promena imena datoteka F7 Novi direktorijum F8/Del Brisanje direktorijuma/datoteka F9 Aktiviranje menija na vrhu ekranu + Ekran terminala u pozadini Insert Obele`avanje datoteka/direktorijuma * Obele`avanje svih datoteka Procesi ******* Procese ne treba mnogo obja{njavati. Svaki program je svoj proces koji dobija svoj PID(Process Identification). Na taj na~in sistem prati i kontroli{e programe. PID brojevi rastu od 1 do 30000 ili sli~no, a kada postignu maksimum, kre}u ponovo od 1 i preska~u brojeve koji su ve} u upotrebi. Trenutne procese na trenutnom terminalu mo`ete videti komandom "ps". Ako se na primer neki program uko~i, mo`ete prosto pre}i u drugu konzolu, komandom "ps -e" videti sve procese i kada pronadjete PID proces, odnosno programa koji se uko~io, ubijete ga komandom "kill -9 (PID)". Na primer ako je PID procesa bio 863 ubili bi ga sa "kill -9 863". Kao {to je ve} re~eno, procesi se mogu izvr{avati u background ili foreground. Ako proces, odnosno komandu odmah `elite prebaciti u pozadinu i nastaviti raditi ne{to drugo iza komande stavite znak ampersend "&" i proces }e se odmah sakriti u pozadini. Zna~i na primer "cat &". Sada procese u pozadini nazivamo poslovima, odnosno (jobs). Da bi smo videli trenutne poslove koristimo komandu "jobs". Komandama "fg" (Foreground) i "bg"(Background) kontroli{ete procese. Na primer ako prethodnu komandu "cat &" , "jobs" prijavljuje kao br 1. mo`ete je vratiti u ( Foreground ) komandom "fg 1", a posle je ponovo vratiti pritiskom na , {to }e je stopirati, pa je onda staviti u pozadinu sa "bg 1". Komandu "nice" koristite za neki proces koji tra`i mnogo vremena, na primer "find" ili "whereis". Ova komanda ("nice") forsira komandu da koristi {to manje procesorskog vremena, pri tom obezbedjuju}i da mo`ete normalno da nastavite da radite. Tako, naprimer dajete komandu "nice ls -r &". Vi{e informacija o ovoj komandi dobijate komandom "man nice". Programi i procesi su sli~ne stvari, ali ne sasvim iste. Proces je uglavnom aktivni program. Ako naprimer u X Windowsu uklju~ite dva ista programa, to su isti programi ali razli~iti procesi, imaju razli~iti dodeljenu PID. Dozvole ******* Dozvole Linux/Unix koristi zbog obesbedjenja, odnosno da drugi korisnici nemogu da ~itaju ili upisuju u va{e datoteke ili direktorijume, osim ako im vi to ne dozvolite. Postoje tri vrste dozvola i to su r - read ( dozvola ~itanja ), w - write ( dozvola pisanja ) , x - execute (dozvola izvr{avanja). One mogu biti za tri vrste korisnika i to za vlasnika, grupu kojoj pripada vlasnik, i za sve ostale. Kada koristite komandu "ls -l" (long listing) dobi}ete ne{to ovako : (primer) - rwx r-- r-- 1 dex dex 10092 Jan 2 2000 dex Primetite ~etiri grupe na po~etku. Obja{njenje od po~etka : Vrsta: "-" zna~i da je to datoteka ( "d" za direktorijum ) Vlasnik (dozvola): "r" zna~i da vlasnik ima dozvolu ~itanja "w" zna~i da vlasnik ima dozvolu pisanja, menjanja "x" zna~i da vlasnik ima dozvolu izvr{avanja Grupa: "r" zna~i da grupa ima dozvolu ~itanja "-" zna~i da grupa nema dozvolu pisanja, menjanja "-" zna~i da grupa nema dozvolu izvr{avanja Svi ostali: "r" zna~i da svi ostali imaju dozvolu ~itanja "-" zna~i da svi ostali nemaju dozvolu pisanja, menjanja "-" zna~i da svi ostali nemaju dozvolu izvr{avanja Vlasnika menjate komandom "chown", a grupu "chgrp", a dozvole sa "chmod". Dozvole mo`ete menjati i brojevima: Vlasnik Grupa Svi ostali _________________________________________________ r w x r w x r w x 400 200 100 40 20 10 4 2 1 Sada samo treba sabrati koje dozvole `elite i komandom "chmod (broj) datoteka/direktorijum". Na primer sve dozvole za fajl "proba" bismo dodali komandom : "chmod 777 proba". Takodje osim numerickog nacina postoji i simbolicki: chmod (u)ser,(g)roup,(o)thers +/- (r)ead,(w)rite,e(x)exute fajl/direktorijum Primer: chmod u +rwx test Virtualne konzole ***************** Kada se ulogujete u operativni sistem na samom ra~unaru (nikako sa udaljenog terminala) radite u tzv. virtualnoj konzoli ~iji je osnovni na~in rada tekstualni. To ne zna~i da u virtuelnoj konzoli mo`ete raditi samo sa slovima i brojevima - to ipak zavisi od programa koje pokre}ete. Ako ste prilikom instalacaije Linuxa izabrali da se X Windows system pokre}e automatski pri startovanju Linuxa, ne}e vas do~ekati virtuelna konzola vec X GUI. U slu~aju da trebate biti prijavljeni na sistem vi{e puta, Linux vam omogu}ava upotrebu virtuelnih konzola. Ako ste u tekstualnom re`imu(ne u terminalu iz X Windowsa!), izme|u konzola se kre}ete pomo}u tastera + , , , , ,, dok je (ponekad i )zadu`en za prebacivanje iz tekstualnog u grafi~ki re`im (ako je pokrenut). Iz grafi~kog re`ima ( X windowsa ) u tekstualni se prebacujete preko tastera + + .... Isto tako u tekstualnom re`imu: Tekstualni re`im + strelica levo Ni`a konzola + strelica desno Vi{a konzola Preusmeravanje ************** Kao i u DOSu, izlaz preusmeravate sa ">" i sa "<", a programe tako|e mo`ete da pove`ete u tzv. cevovod (pipe line) pomo}u " | " . Ako `elite da izlaz programa ide u neku datoteku koristite ">". Primer "cat /etc/ passwd > {ifra". Ovde u ovom primeru ako ne postoji datoteka {ifra, bi}e kreirana, a ako ve} postoji, njen sadr`aj }e biti obrisan, a zatim upisan izlaz programa cat, odnosno sadr`aj datoteke "/etc/passwd". Ako `elite da postoje}a datoteka ne biva izbrisana, ve} da se njenom sadr`aju doda sadr`aj datoteke passwd, koristite ">>". ^est imamo potrebu da kreiramo fajl. To lako mo`emo da u~inimo pomo}u ">". Na primer "> deki". Ako `elite da sadr`aj neke datoteke bude unet u program, na primer u komandu mail da unesete sadr`aj datoteke "{ifra", koristite "<" naprimer "mail dejan < {ifra". Standardni izlaz neke komande mo`e da postane standardni ulaz neke komande. To se posti`e pomo}u karaktera | ( pipe ), koji se jo{ i naziva FIFO, {to simboli{e tok podataka izme|u dve komande, gde prvi podatak koji stigne, prvi i nastavlja svoj put dalje ( First In First Out ). Naj~e{}e }ete ga upotrebljavati sa ekranskim f ilterom "more" ili "less". Na primer "ls -l|more". Osim standardnog izlaza i ulaza postoji i standardni izlaz gre{aka. Da bi se on objasnio mora da se objasni fajl deskriptor. Vrlo upro{}eno to je broj koji je pridru`en nekom fajlu. Fajl deskriptor Opis ------------------------------------------------------------------------- 0 Standardni ulaz (stdin) 1 Standardni izlaz (stdout) 2 Standardni izlaz gre{aka (stderr) -------------------------------------------------------------------------- Za primer, standardni izlaz gre{aka mo`ete da iskoristite kada `elite gre{ke koje izdaje neki program u nekoj datoteci. Naprimer komanda "ls nepostojeci_fajl" }e prikazati gre{ku da nemo`e da prona|e datoteku "nepostojeci_fajl". Umesto da tu gre{ku prika`e na ekranu mo`ete iskoristiti preusmeravanje standardnog izlaza gre{aka da to bude sa~uvano u nekom fajlu: "ls nepostojeci_fajl 2> greske". Gde na}i vi{e pomo}i ******************** Pomo} u vezi neke komande dobijate komandom "man" ili "info". Tako|e uz skoro svaku distribuciju sti`e i uputstvo, vodi~. To je velika prilika, da nau~ite ovaj sistem, ako normalno znate engleski jezik. Pomo} mo`ete na}i na web stranicama mnogih distributera Linuxa. Ako ste zaista zaintersovani za Linux, nemojte zaboraviti da pro{etate bogatim Wem siteom www.linux.org.yu. Ovde mo`ete na}i mnogo informacija o Linuxu, njegovom pode{avanju.... Takodje, procitajte neku knjigu o Unixu/Linuxu...... kreator -januar 2K-